Sva ta tri najveća australska grada dobila ime po britanskim uglednicima. Naime, Sydney je dobio ime po lordu Sydneyju, britanskom ministru unutrašnjih poslova, Melbourne po lordu Melbourneu, nekadašnjem britanskom premijeru, dok je Brisbane nazvan po Thomasu Brisbaneu, britanskom generalu koji je imao značajnu ulogu u australskoj povijesti.

Sidney

Prostor današnjeg Sydneya su od prije 40.000 godina naseljavali australski starosjedioci Aboridžini. Otkrivač Australije James Cook je 1770. prvi put stigao na tlo Australije u zaljevu Botany Bay na prostoru današnjeg Sydneya.

Grad je osnovao britanski admiral Arthur Phillip 1788. godine kao prvo britansko naselje na prostoru Australije. Phillip je grad nazvao New Albion, ali je kasnije preimenovan u "Sydney" prema britanskom ministru unutarnjih poslova Thomasu Townshendu, lordu od Sydneya.

Europljani su uništili stara naselja Aboridžina koji su nastradali zbog bolesti na koje nisu bili imuni.

Video: Sydney - City Video Guide

Melbourne

Melbourne se nekad zvao Batmania. Svemu je doprinio jedan od njegovih osnivača, John Batman. Batman je bio australski poduzetnik i istraživač koji je isplovio kako bi istražio područje zaljeva Port Phillip. Kad je stigao tamo, od lokalnog plemena je kupio 500 000 jutara zemlje na kojoj je osnovao novu koloniju.

Ime Batmania nosilo je od 1835. do 1837. godine, dok kolonija nije nazvana Victoria, po engleskoj kraljici Viktoriji. Grad je potom prozvan Melbourne, po Williamu Lambu, drugom vikontu Melbournea. William je bio kraljičin savjetnik i premijer, upamćen u povijesti kao čovjek bez iskustva u rješavanju domaćih problema ili vođenju ratova.

Video: Melbourne - City Video Guide

Brisbane

Sir Thomas Brisbane, britanski general po kojem je nazvan treći veliki grad, rođen je, 23. srpnja 1773.

Thomas Brisbane po rođenju je bio zapravo Škot. Rođen je pokraj gradića Largs u Škotskoj, pedesetak kilometara od Glasgowa.

On je 1821. godine postao guvernerom Novog Južnog Walesa, a ta je kolonija u njegovo vrijeme obuhvaćala mnogo veći teritorij od današnje istoimene australske savezne države.

Naime, Novi Južni Wales obuhvaćao je nekoć više od polovine cijelog australskog kontinenta (cijelu istočnu polovinu i dio zapadne). Dapače, Novi Južni Wales obuhvaćao je u doba guvernera sir Thomasa Brisbanea također i Novi Zeland te Tasmaniju.

Grad danas ima više od 2,2 milijuna stanovnika i treći je po veličini u Australiji, iza Sydneya (4,8 milijuna) i Melbourna (4,8 milijuna).

Video: Brisbane - City Video Guide

Melbourne postao najmnogoljudniji grad

Zanimjivo, Melbourne je postao najmnogoljudniji grad Australije, pretekavši Sydney koji je taj epitet držao tokom prošlog stoljeća.

Posljednji podaci Zavoda za statistiku Australje (ABS) pokazuju da je u junu 2021. godine broj stanovnika Melbournea porastao na 4.875.400, što je za 18.700 više nego li ima Sydney.

Od 1901. u Australiji su se dogodile ozbiljne promjene. Objedinjavanjem engleskih kolonija nastala je Australska unija koja je postala neovisna država unutar Britanskog carstva. Najveći i najznačajniji gradovi Melbourne i Sydney postali su najbolji kandidati za ulogu glavnog grada.

Međutim, predstavnici jednog i drugog grada nisu htjeli popustiti jedni drugima. Neslaganja su se pokazala nerješivima, pa je donesena izvanredna odluka – ne dodijeliti metropolitanski status nijednom od tih gradova, već izgraditi novi.

Video: Canberra Vacation Travel Guide | Expedia

Canberra - novi (glavni) grad

Mjesto za izgradnju grada odabrano je 1908. godine sporazumom između Sydneya i Melbournea. Na međunarodnom natječaju za dizajn grada, koji je raspisala australska vlada, pobijedili su arhitekti iz Chicaga, Walter Burley Griffin i Marion Mahony Griffin.

Izgradnja je započela 12. ožujka 1913. godine, te se taj datum uzima kao datum osnutka grada. Pobjednički dizajn je bio obilježen velikom količinom zelenila i stapanjem urbanog s prirodnim okolišom, što je jedan od najranijih primjera takve vrste gradnje u svijetu.

Grad se zove Canberra i tipičan je primjer glavnog grada koji nije najveći niti najznačajniji, kakvih je još nekoliko u svijetu. Canberra se u punoj mjeri razvila tek nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog toga što je sjedište australske vlade, u Canberri se nalaze parlament, vrhovni sud, državna riznica te mnoga ministarstva i vladine agencije. Najveći dio populacije radi u vladinim uredima.

Naselje koje se ranije tu nalazilo nazvano je Canberry ili Canbury (izvedenica aboridžinskog izraza što znači mjesto susreta), a ime je kasnije evoluiralo u Canberru.